Princess Zoe´s masterpiece / Remek djelo od Princess Zoe

My niece loves to paint, so I guess she felt motivated and inspired when she decided to paint one painting for me or maybe for herself. I love her innovative spirit, the only problem is … how should I explain her (without hurting her feelings ) that she should choose another location for expressing herself :/20150610_221610_resized

Moja necakinja voli crtanje, tako da pretpostavljam da je bila motivisana i inspirisana kad se odlucila da nacrta sliku meni, a mozda i sebi. Volim njezin inovativni duh, jedini problem je… kako joj objasniti da drugi put kad se bude izrazavala (ali bez da je uvrijedim i ubijem  volju za crtanjem) da izabere neko drugo mjesto za crtanje/farbanje20150610_221621_resized

A story about happiness / Prica o sreci…

Today, I read a funny story about happiness…

An old cat looks at a kitty running after its tail asking it what its doing…Kitty answers- “ I learned that the best thing that exist for a cat is happiness and that happiness is my tail. So, I decided to run after my tail to catch my happiness.” The old cat says then- Well, kitty I am also following universal problems, and I to realized my happiness is in my tail. I also learned that whenever I was running after my tail the tail kept running away from me and whenever I did my own thing the tail was following me…wherever I went…

orange-cat-tail

Procitala sam tako smijesan tekst o sreci danas…

Gleda stari macor mladu macu kako trci za svojim repom i upita je sta radi. Odgovara maca pa naucila sam da je najbolje sto postoji za macu sreca, a rep je moja sreca. Zato ganjam rep da uhvatim moju srecu. Kad ce stari macor maci- Sine, i ja isto pratim univerzalne probleme. I ja sam skontao da je sreca u mom repu. Ali sam isto naucio da kad god ganjam rep , rep bjezi od mene, a kad jednostavno radim svojim posao rep me uvijek prati gdje god da bio…

pic fr. here

Voli sebe 14. dio ” Ljubav prema sebi kontra sujete”

Do sad vjerovatno mislis da sva ova prica o ljubav prema sebi znaci neka forma ufuranog ponasanja koja granici sa zaljubljenost u sebi. To je skroz pogresno. Ljubav prema sebi nema nikakve veze sa ponasanjem gdje svakome pricas kako si dobar. To nije ljubav prema sebi, nego se to trudis da privuces pozornost i simpatiju drugih tako kako se lupas po prsima. To ponasanje je isto neuroticno kao sto je ponasanje kod osobe koja sebe mrzi.
Hvalisavo ponasanje se motivira od drugih tako sto se osoba trudi da je drugi zavole. To znaci da sebe vrijednuje samo onoliko koliko ga drugi vrijednuje. Da nije tako, ne bi se trudila da se pokaze tako drugima da bi je drugi zavoljeli. Ljubav prema sebi znaci da sam sebe volis… i ne treba ti tudja ljubav. Nema potrebe da druge ljude uvjeravas da te trebaju voljeti. Prihvatanje sebe je sasvim dovoljno tebi i nema nikakve veze sta drugi o tebi smatraju.url

Voli sebe 13.dio “Prihvacanje svog ”ja” bez kukanja”

Sebe voliti znaci da sebe prihvatas kao jednu dostojanstvenu i vrijednu osobu, bas zato sto sam izaberes to. Prihvacanje isto znaci odsutstvo kukanja. Ljudi koji funkcionisu skroz nikad ne kukaju- pogotovo ne kako je kamenje na plazi ostro, ili kako je nebo tmurno ili kako je sladoled prehladan. Prihvacanje znaci da ne kukas a sreca znaci da ne kukas oko stvari koje ionako ne mozes promijeniti. Kukanje je utociste ljudih bez samopouzdanja. Pricati drugima koje dijelove svog ja ne volis ti pomaze da odrzavas nezadovoljstvo, jer ljudi oko tebe stoje nemocni i ne mogu ti nista pomoci, osim da to odbijaju, ali im onda ti ne vjerujes. Koliko god ti ne pomaze kukati drugima, toliko isto ne pomaze da tebi drugi kuka. Ima nacin da prekines ovo bezznacajno i neprijatno ponasanje. Upitas jedno jednostavno pitanje “Zasto ti meni ovo pricas?” ili “postoji li nesto da ti ja mogu uraditi da ti pomognem?“. Kad pocnes sam sebi ta pitanja postavljati skontaces koliko je to kukanje glupo ustvari. Totalno gubljenje vremena koje bi se moglo u nesto korisno koristiti kao npr. da nesto radis da svoje “ja” pojacas, ili da nekom drugom pomognes.

Ima posebno dvije stvar gdje se kukanje definitivno ne cijeni
1. kad kazes da si umoran
2. kad kazes drugome da se ne osjecas dobro

(i u Bosni/Balkanu mogu dodati ovaj primjer sto meni ide na zivce
3. Kad kazes da nemas para )

Ako si umoran ima puno stvari koje mozes uraditi da to rijesis, ali kukati nekoj jadnoj osobi je cista uvreda te osobe. A i nece te napraviti manje umornim. Ista logika vrijedi za “ne osjecam se dobro” a po mom iskustvu isto tako vrijedi i za “nemam para”.

Kukanje sprijecava da zivis svoj zivot efikasno. To ohrabruje samosazaljevanje i paralizuje tvoje napore da dajes i primas ljubav. Smanjuje isto mogucnost da poboljsas stanje veza u tvom socijalnom zivotu. Daje ti koji minut paznje, ali isto skrece paznju ljudi koji te prokontaju.
Ako sebe volis onda je kukanje pred drugima, koji ti ne mogu nista pomoci, jedna apsolutno nemoguca stvar za odbraniti. Ako primjetis detalje kod sebe (ili kod drugih) koje ti se ne svidjaju , onda ti je bolje umjesto da kukas, da pocnes aktivno raditi na tome da provedes potrebne promjene.
Drugi put kad se sretnes drustvom gdje se vise od cetiri para tu nalaze, probaj provesti ovaj mali zadatak.
Zapisi koliki se dio price stvarno provede sa kukanjem. Kukanje na sebe, na druge, o vremenu, o politici, o parama itd. Kad se sve zavrsi i kad svi odu kucama upitaj se “Koliko je ustvari to kukanje cemu sta doprinjelo?” i “koga ustvari stvarno interesuje o cemu smo kukali?“. I slijedeci put kad ti se kuka, sjeti se tog beznacajnog kukanja te veceri…6a00d83427794753ef017c37a59a52970b

(Provesti danasnji dan kukanjem o jucer, nece sutrasnji dan uljepsati.)

Voli sebe 12. dio ” Izabrati pozitivne slike sebe”

Mozes izabrati da sebe gledas kao jednom inteligentnom osobom tako da sam svoje norme sebi postavis. Fakt je da sve sto si sretnija osoba to si i inteligentnija. Ako imas poteskoca da pises, citas ili racunas to je onda rezultat tvojih dosadasnji izbora.
Kad bi dovoljno vremena proveo da vjezbas te vjestine tad bi bez sumnje postao bolji u tome. Ako sebe podcjenujes, tad si ustvari prihvatio norme drugi i poredis se drugima. Mozda malo cudno zvuci ali sam izaberes koliko ces biti nadaren, jer biti nadaren za nesto je u biti samo jedna funkcija vremena.
Npr. testovi su pokazali da nivo koji topstudenti dostignu, isto postignu i prosjecni studenti samo sto im treba malo duze vremena. A ipak se ljudi koji su sporiji etiketiraju kao nenadareni ili cak glupi.
John Caroll je komentarisao ucenje u nekom predmetu :
Nadarenost je ta kolicina vremena koja ti treba da se naucis poseban zadatak. Znaci, svi ucenici, kad im das dovoljno vremena, mogu nauciti zadatke.

Znaci da svako moze kad ima dovoljno vremena i ulaze dovoljno truda, dostici akademski nivo.

Sa ovim hoce reci da inteligencija nije nesto sto si naslijedio ili dobio poklonjeno. Nego si toliko inteligentan i pametan koliko se potrudis. Ako ne volis tvoju odluku koliko da budes pametan onda si izabrao maltene da sam sebe ne volis. Toliko si socialno savrsen koliko izaberes da budes. Ako smatras da se ruzno ponasas onda mozes raditi na tome da promijenis tvoje ponasanje, bez da upetljas svoje samovrijednovanje.
Gadjenje svog “ja” se moze u mnogo nacina ispoljiti. Mozda se ponasas tako da sam sebe potisces. Evo nekoliko tipicnih ponasanja u kategoriji “samoodbijanja”

  • Ne prihvatas komplimente (“nisam ja zaprave toliko pametan..pretpostavljam da sam samo imao srece… ?)
  • Ispricavas se zbog svog izgleda (“To je frizerka uradila, mogla bi od svake ljepoticu napraviti”)
  • Drugima dati cast i priznanje za posao koji si ti obavio (” Sreca pa imamo Mikaela, bez njega ne bi bio niko i nista”)… (“Ona je uradila citav posao, ja sam samo nadgledao”)
  • Koristiti “referense” kad nesto kazes (“moj muz kaze…, moja mama smatra,… zena mi uvijek kaze da…“)
  • Tvoje misljenje uvijek ovjeravas (“Ljubavi, zar nije tako?)..(Marta, to je to sto sam bila rekla, zar ne?)
  • Neces da narucis ono sto hoces (npr u restoranu), ne zato sto nemozes to financirati (to dajes kao razlog) nego zato sto smatras da nisi zasluzio
  • Da ne dobijes orgazme
  • Kad sebi nesto ne kupis jer mislis da moras drugom isto kupiti, iako je to nepotrebno “zrtvovanje”, ili kad ne nabavis stvari koje stvarno hoces da imas jer smatras da nisi to zasluzio
  •  kad ne popustis iskusenjima u obliku cvijeca ili vina, ili sta bilo sto volis, samo zato sto se to osjeca kao bacanja para
  • kad se okrenes u krcatoj sobi kad neko galami “hej, budalo”
  • Koristiti nadimke za sebe ( i druge navesti da te pocnu tako zvati) koje te potiscu kao debeljka, debeljuca, buci buci, celo itd.
  • Neko ti kaze dobro izgledas. A ti u sebi kontas “ili si slijep(a) ili me samo hoces oveseliti”
  • Mlada cura prihvati da ide na spoj s tobom i ti smatras da ide samo iz milosrdja (ako se to tako kaze na bosanskom ne znam :P)

Iako se mnogo ovih tacaka cine nevaznima, to su ipak nagovjesti tvog “ja”.
Ako se zrtvujes ili neces da sebi priustis “ono malo ekstra”, sto se cesto ispoljava tako da npr. kad si gladan kupis hamburger umjesto jagnjece kotlete, to je zato sto ne smatras sebe vrijednim toga.
Ucen si (mozda) u drustvu da odbijes kompliment ili da gledas sebe kao “ne bas toliko atraktivnom osobom” da bi se drzao drustveni manira. Ima mnogo primjera na “samoodbijanje” svog ja u svakodnevnim dialozima i pricama. I svaki put kad sebe potisnes, tako pojacas sujevjerje koje su drugi nametnuli tebi i tako gubis mogucnost za svaku vrstu ljubavi u svom zivotu, ljubav od tebe kao i ljubav drugih. Prevrijedna si osoba da sama sebe potisces…
love

 (Pricaj sa sobom tako kako bi sa nekim koga volis)

 

 

Voli sebe 11.dio ” Voli svoje tijelo”

Volis li svoje tijelo? Ako odgovaris ne, sta ustvari ne volis? Podijeli to sto ne volis na svom tijelu u dijelove. Ne volis svoju kosu, usi, glavu, usta, oci, obraze? Volis li svoje zube, jezik? Ne volis svoje grudi, vrat, stomak, noge? A sta je sa bubrezima, jetrom, srcem i.td? Volis li svoju hipofizu? Nije da imas fino , dobro tijelo… Ti SI svoje tijelo. To je to sto imas! Ako to ne volis onda sam sebe ne prihvatas kao covjeka.
Imas mozda neke dijelove tijela sto ne volis i koje hoces da promijenis. Postavi sebi cilj da ces to izmjeniti. Ako smatras da si predebel onda to gledaj kao odluku koju si prije uzeo (s tim sto si jeo i premalo se krecao) i sad uzimas novu odluku. Dijelovi tijela koje imas a koje ne mozes promijenuti kao npr. duge / kratke noge, puno /malo kose itd. mozes gledati iz novog ugla. Duge noge nisu nista bolji od kratkih, puno kose nije nista bolje od malo kose. Priznaj sebi da si jednostavno prihvatio definicije ljepote danasnjeg drustva. Ne daj da ti neko drugi definise ljepotu. Odluci se da volis svoje fizicko “ja”. Objasni sebi da je tebi tvoje fizicko “ja” vrijedno i atraktivno i da ne dopustas da te neko poredi sa drugima.
Ti si jedno ljudsko bice. Ljudska bica se cuju, pustaju zvukove i mirise, i imaju kosu/ dlake po  raznim mjestima. Ali drustvo na svaki moguci nacin nas ubijedjuje kako to nije normalno. Pogledajte reklame za parfeme, za zilete, za deodorante, za robu sa mrsavim visokim curama itd. Svaka reklama nas indoktrinira informacijom da je to na reklami normalno a mi koji nismo takvi, samim tim nismo normalni. A ako koristimo njihove produkte onda cemo postati “normalni” kako to drustvo hoce.
Sebe prihvatiti znaci, prihvatiti tu cinjenicu da ponekad mozes i smrditi i biti cupav, celav itd i da ne prihvatis nametnuto misljenje naseg drustva. To ne znaci da moras hodati smrdljiv i cupav i tako dalje, ali to znaci da sam odlucis da ces se osisati, obrijati prsa ili namirisati bez da se osjecas lose sto se nisi namirisao kad recimo izadjes van.
To se posebno vidi kod zena. Briju se pod pazuhom, briju noge, intimne dijelove, “brkove”, farbaju kosu, mrsave, stavljaju silikone u usnama, sminkaju se, parfemisu se, cupaju obrve, stavljaju nokte, nose grudnjake itd. Ako sve ovo rade zato sto su indoktrinirane reklamama da bi bile “normalne” onda je to zalosno, jer tim nacinom sakrivaju svoje pravo tijelo i ne prihvataju svoje “ja”. Reklame u svakom slucaju hoce da sve zene (a i muski sve vise) tako postanu da bi mogli prodavati svoje produkte. Medjutim, ako volis svoje “ja” kakva (kakav) jesi onda se npr. ne sminkas zbog drugih nego zato sto tebi to cini zadovljstvom ili hoces da isprobas nesto novo. Biti iskren prema sebi je tesko na ovom podrucju jer smo bukvalno bombardovani ovim porukama. Da li mi stvarno hocemo/ necemo to sve? Da li smo mi to sami odlucili ili smo ipak podsjvesno manipulisani? Da li smo sigurni da mislimo ono sto mislimo?

beachbody

Voli sebe 10. dio “Prihvatanje svog “ja””

Prvo moras mit srusiti da imas samo jedno “ja”, i da je to “ja” svijetlo ili mracno. Imas mnogo raznih slika o sebi koje se u datom momentu mijenjaju. Kad bi te neko pitao “svidjas li se sebi?”, ti bi mozda sve svoja negativna razmisljanja o sebi razmotrio i rekao “ne”. Bolje je, to sto ne volis kod sebe podijeliti u oblasti i tako imas za pocetak materijala i specificne ciljeve prema kojima mozes raditi.
Imas fizicke, intelektualne, socijalne i emocionalne osjecaje prema sebi. Imas misljenje o svemu sport, literaturi, politici, tehnici itd. Kroz svako misljenje i svaki osjecaj sam sebe ponovo definises koje ili volis ili odbacujes. Tvoje “samovrijednovanje” moras otkaciti od pojedinih osjecaja i misljenja i moras sve svesti na jedno. Da si covjek. Da postojis. To je sve sto ti treba. Sam sebi postavljas vrijednost, bez da nekog moras pitati ili objasniti. Tvoje vrijednovanje samog/same sebe nema nikakvo veze sa tvojim ponasanjem ili osjecajima. Mozda u datom momentu uradis nesto sto ti se ne svidja, ali to nema veze sa tvojim “samovrijednovanjem”. Mozes izabrati da budes kao osoba sama sebi vrijedna, i da od tog polozaja nastavis dalje. Da dio po dio preradjujes slike svog “ja”. Quotes-About-me-i-like-love-am-myself

 

Voli sebe 9.i dio “Prijedlog za definiciju ljubavi”

Koliko ima ljudi toliko ima definicija ljubavi. Kako djeluje slijedeca definicija ljubavi “ljubav je sposobnost  i volja da pustis ljude koje volis da budu ono sto jesu, bez da ih tjeras da te oni zadovolje“.
Kako dostici tacku gdje mozes pustiti druge da budu ono sto hoce, bez da moraju ispuniti tvoja ocekivanja? To je jednostavno. Tako da volis sam(a) sebe. Tako da osjecas da si vrijedna, bitna i lijepa osoba. Kad to skontas, tad ti ne trebaju drugi ljudi da pojacavaju tvoju vrijednost ili vrijednovanja, tako sto ih tjeras da prilagode svoje ponasanje prema tebi.
Ako si siguran u sebe, onda neces niti ti treba neko da bude isti kao ti, jer si ti unikat. Ako se prilagodjavaju tebi, tad oni gube svoje unikatne sposobnost, ono sto ih cini posebnima i drugacijima. Ustvari sve ono zbog cega ih ti ustvari volis.love-yourself-quotes-997
Pocinje znaci stimati. Postajes dobar u tome da sebe volis, i onda mozes poceti i druge voliti, dati drugima i uraditi nesto za druge tako da prvo sebi das i uradis nesto za sebe. Nista ne vezes sa davanjem. Ne dajes da ti se neko zahvali nego zato sto stvarno uzivas u tome da nekog obradujes.
Ako je tvoje “ja” bezvrijedno ili nesto sto sam ne volis, kako onda mozes nesto dati? Kako mozes ljubav dati ako nisi nista vrijedan? Sta je onda tvoja ljubav vrijedna?Ako ne mozes dati ljubav, onda je ne mozes ni primiti. Jer koliko vrijedi ljubav ako se daje jednoj “bezvrijednoj” osobi. Citava prica sa ljubav, sa davanjem i uzimanjem, pocinje s time da sam sebe volis.
Primjer Noah. Njemu je jako tesko reci “volim te”, jer ocekuje jedno “volim te” nazad. Ljubav partnera (ili bilo koga) mora potvrditi njegovu vrijednost. Reci “volim te” je onda prevelik rizik i mozda nece dobiti takav odgovor kakav ocekuje, a samim tim ce se citava vrijednost Noaha postaviti u pitanju.
Pretpostavi da Noah polazi od toga da je voljen, ne bi imao problema reci “volim te”. Iako ne bi dobio zeljeni odgovor ne bi dovodio to u vezi sa svojom vrijednost, jer je Noahovo samovrijednovanje intaktno.
Mrziti sebe NIKAD nije zdravije nego sebe voliti. Iako si se prema sebi ponasao lose, mrznja prema samom sebi ce samo ici ka paralizovanju i stetu. Umjesto da sebe mrzis trebas razviti pozitivne osjecaje. Uci se od svojih gresaka i izbjegavaj ih ponavaljati, ali ne postavljaj tu mrznju u vezi sa svojom vrijednost. I u tome je srz ljubavi prema sebi i ljubav od drugi. Nikad ne mijesaj svoju vrijednost sa svojim ponasanjem ili tudjim ponasanjem prema tebi.
Nije lako jer je citavo nase drustvo indoktrinirano sa negativnim porukama. Kazu “los si djecak” umjesto “nisi se lijepo ponasao“. “Mama te ne voli kad se tako  ponasas” umjesto “mama ne voli tvoje ponasanje“. U djecijoj glavi to bude “mama me ne voli, jer ne valjam” umjesto “mama ne voli moje ponasanje, ali to je do nje. Iako mi se ne svidja jos uvijek sam znacajan.
Nacin na koji djeca razmisljaju nas prati i do odraslog doba. Tvoja slika tebe je mozda jos uvijek bazirana na misljenje drugih (odraslih). Iako su prve slike tvoga “ja”, dosli od odraslih, tako isto ne znaci to da citav zivot moras taj profil nosati sa sobom. Tesko jeste promijeniti se, ali nije nemoguce.
Razmislite koji ljudi su dobri u tome da pokazu ljubav. Jesu li oni koji sami sebe ne postuju i ne vole, oni koji bjeze od svega? Sta vi mislite?

569193

Voli sebe 8.i dio “Prva ljubav”

Kao dijete je nesto sasvim normalno da volis sebe. Medjutim u nasem drustvu si odgajan da voliti sebe da je to nesto negativno. Ucete da ako sebe volis da si uobrazen i sebican. Ucen si da prije sebe uvijek druge prioritiras, jer to je biti “dobar covjek”. Naucen si da sam svoje ja isplijenis i odgajan si da “dijelis sa rodjacima”. Nema veze sto su to tvoje stvari koje puno volis, odrasli svoje stvari nece dijeliti sa tobom ili sa drugima. Odgajan si mozda cak tako da ti kazu “necu da te cujem vise” i “trebas znati gdje ti je mjesto“.
Djeci je nesto prirodno da sebe gledaju lijepima i vaznima. Ali dok odrastaju te (negativne) poruke drustva se u nama indoktriniraju. Kako godine idu tako sve vise sumnjas u sebe i postajes nesigurniji. Ipak nije svrha da sebe volis i da to otvoreno pokazujes… pa sta ce ljudi onda reci o tebi! (Ili kako bi u Bosni rekli “Sta ti mislis ko si ti?”)volim sebe
Poruke su fine i nisu zle namjere ALI te drzi na mjestu. Svi te drze na mjestu roditelji, sestra, brat, rodjak, prijatelj, muz, zena, skola itd. Svi te odgajaju tako da te uce da budes odrastao sto znaci da budes fin. Djeca se nikad tako ne ponasaju medjusobno osim ako su odrasli tu i ako hoce da ucine odrasle sretnima.
Koliko puta su ti samo rekli  – reci hvala, pozdravi starije , ustani i daj mjesto starijima!
Koliko puta si morao pitati ako mozes otici od stola kad se ruca, ili kad te uhvate za obrazscice i po glavi te tapce iako ti se to ne svidja!
Tu je poruka djeci sasvim jasna – “Vi ste djeca, nebitni ste. Mi smo odrasli, mi se pitamo”. Drugi su vazni a ti si dijete niko i nista. Ne vjeruj sam sebi je poruka koju dijete dobije od odraslih (i njihovog ponasanja).
Ovo pravila su upakovana tako da se to smatra kao fin nacin i dobar odgoj. A ustvari je to samo nacin da tudje misljenje (misljenje odraslih) ukucas djeci u mozak pod cijenom da njihovo (djecije) JA i njihove vrijednosti izbrises.
Zasto se cudimo kad odrastemo u nesigurne odrasle osobe?
Na koji nacin moze ova nesigurnost u sebe stvarati barijere u zivotu? Pa tako sto je voliti druge u direktnoj vezi sa ljubavi koju imas prema sebi. Ne mozes druge voliti ako sebe ne volis!

Voli sebe 7.i dio “Rast/Razvoj kontra nesavrsenost kao motivacija”

U svojim pokusajima da budes sretan i zadovoljan postoje dvije razne potrebe koje mozes koristiti kao motivaciju i teznju. Najcesce forme motivacije se zovu neadekvatna motivacija ili motivacija nesavrsenost, a zdravija varijanta motivacije se zove motivacija rasta/razvoja.
Kako u obicnom svijetu, tako i kod psihologa definisu zivot tako sto nesto raste. Ako rastes ziv si. Ako ne rastes onda si kao i mrtav (covjek).
Mozes se motivisati tim sto hoces da se razvijas (rastes) vise nego da popravljas neke svoje mane. Ako znas koje su ti mane, mozes uvijek da se poboljas i da rastes. Ako se ipak odlucis da budes paralizovan u svojim djelima i da samo mislis na negativne dozivljaje onda si se sam odlucio da ne rastes vise. Da se vise ne razvijas. Da si u principu mrtav!
Motivacija rasta znaci da svoju energiju koristis da dospijes vecu srecu nego da ispravljas svoje grijehove i mane. Ne takmicis se protiv nekoga nego se usavrsavas onako kako ti zelis.
Tako je Georg Bernard Shaw rekao : Ljudi se uvijek pravdaju kakvi su tako sto bacaju krivicu na razne okolnosti. A ljudi koji su uspijeli, su oni koji nadju okolnosti koje im trebaju- a ako ih ne nadju onda ih stvore.

Pisac daje primjer ovdje:
Kad bi ti neko rekao da za godinu dana ili ces istrcati maraton ili ako ne uspijes, postavice te pred streljackim vodom, ti bi najvjerovatnije to ozbiljno shvatio i napravio bi raspored kako trenirati. Ne bi ti palo na pamet da i jedan dan preskocis i “odmaras”, nego bi svaki dan radio po svom planu. Taj dan kad bi maraton se odrzao, ti bi ga istrcao. Godinu dana si vjezbao svoj mozak i svoje tijelo na taj zadatak da moras moci istrcati maraton, i tako sam sebi spasis zivot.

Ovim primjerom hoce da pokaze da se niko ne moze istrenirati od danas do sutra, a mnogi od nas ocekuju da se nasa duhovna stanja mogu u jednom danu izmjeniti i promijeniti. Kad se hocemo nauciti jedan novi nacin ponasanja ili razmisljanja, mislimo da to mozemo odjednom nauciti. Ali ako stvarno hocemo da zivimo jednim ispunjenim nedestruktivnim zivotom, moramo se nauciti da isplijenimo sva samodestruktivna razmisljanja. A za to treba isto velika koncentracija i vjezba kao i za gore navedeni primjer.
Da bi mogao kontrolisati samoostvarenje, moras u nedogled ponavljati da su tvoja duhovna bogatstva stvarno tvoja i vjezbati kontrolu svojih osjecaja.tumblr_n0h9zi5JbB1rrjjxto1_500
Ili se pravimo mizernima ili se pravimo/ gradimo  jakima. Kolicina posla je ista”