Nešto pročitah u novinama što mi se svidjelo pa rekoh da to zapišem. Definitivno nešto za zapamtiti. Kad malo bolje promislim smatram da je ovo razlika između uspješni i neuspješni ljudi…

Poznajete li onaj osjećaj kad znate da nešto trebate uraditi ali nikako krenuti s tim? Džaba što ste dobro isplanirali kako to izvesti, jednostavno ne možete zadatak započeti. Ta vrsta ponašanja se zove prokrastinacija. To je kad nepotrebno i nehotice odgađate nešto.
Tipični slučaj je kad se treba za ispit učiti. Do zadnjeg momenta se ne hvatate knjige, nego kad vidite da je vrag odnio šalu krenete kao ludi danima i noćima učiti. I svaki put kažete sebi za drugi ispit ću ODMAH početi učiti čim krenu predavanja. I predavanja prođu i OPET sjedite dvije sedmice prije ispita i kao ludi učite danima i noćima. Ali na kraju ste ipak položili i ponosni ste se „hvalili“ kako ste „kampanjac“. Studie su pokazale da kad ljude pitate koji su tako učili (npr. mene) često se tih trenutaka sjećaju puno pozitivnijima nego što su stvarno bili.

Zašto smo mrzovoljni da na vrijeme izvršimo zadatak?

Zadatke koje bi trebale riješiti ali s kojima se ne namjeravamo pozabaviti, mogu u nama da izazovu loše i negativne osjećaje poput frustracije, ljutnje, zabrinutosti, krivnje, loše savjesti itd. Radije se dobro nego loše osjećamo i postoji rizik da odgađamo to što trebamo uraditi i da se u ovom trenutku bolje osjećamo (jer se ne trebamo pobrinuti za rješavanje zadatka). Kako se u trenutku bolje osjećamo, tako nam prokrastrinacija ulazi u narav.

Kad trebamo razmisliti da li prokrastiniramo?

Kad počnete sami sebe ubjeđivati da “bolje radite pod pritiskom”, “sutra ću imati veću želju za tim,” “imam mnogo vremena,” ja to mogu kasnije “,” ovo još uvijek nije toliko važno “, i tako dalje.

Kako prestati prokrastinacijom?

Postavite sebi ciljeve koje možete podijeliti u manje ciljeve. Npr. hoćete trčati maraton, počnite sa pet kilometara. Hoćete čitati knjigu, počnite sa prvim činom. Hoćete deklarisati porez, počnite sa jednim dijelom. Za svaki cilj morate imati (realan) deadline-završni datum

• Počnite sa mini-ciljem: Dovoljno je da napišete rečenicu da počnete zadatkom
• Nagradite se poslije svakog cilja kojeg uspijete. Nagrada poviši motivaciju kad su završni datumi daleko.
• Napravite raspored. Koliko trebate svaki dan uraditi i kad ćete to uraditi?
• Pripremite održive rutine koje možete svaki dan pratiti. To posebno vrijedi ako studirate ili imate takav posao da sami možete odlučiti kad šta uraditi.
• Ne čekajte da se dobro osjećate da počnete. Samo počnite. (Što bi moja mama rekla „Pusti Sa (D) ću“
• Smanjite očekivanja. Ne treba sve biti perfektno ispočetka. Ne trebate čekati dok vam dođe inspiracija… Samo počnite.
• Sklonite sve distrakcije. Npr. ugasite/smanjite zvuk na telefon (u). Sve što vam skrene pažnju sklonite.
• Tražite pomoć. Zamolite radne kolege da vam kažu ako primijete da ste počeli raditi nešto što ne trebate.

 

Sad samo još fali lista mojim ciljevima…