Napokon nakon par sedmica jake prehlade da i ja sebi dodjem. Sad se nadam da ce trajati duugo do slijedece prehlade… Kako sam bila prehladjena tako nisam imala volje nizasto, pa ni pisati. U medjuvremenu je Ada dobila cak i 5.i zub. Ko bih rekao. Ni njoj nije bas najlakse bilo, te temperatura, te kasalj, te pun nos itd itd. Uglavnom sad smo puni nove energije juhu 🙂

“Citam” (kad stignem procitam 1 stranicu) jako interesantnu knjigu (Thinking fast and slow). Radi se u biti o drustvenoj nauci. Vec mi je izpocetka fascinantno kako se ljudi uopste bave takvim stvarima. Nije to sad recimo biologija pa da vidis crno na bijelo koji je rezultat(mada ni to nije istina), nego sve moras tumaciti.

Uglavnom, ima jedan fenomen- spinovanje (priming na eng.) koji je jako zanimljiv. Znaci kad se ljudi eksponiraju raznim rijecima kao npr. “EAT (jesti)”, onda ce kad vide rijec s_p prije pomisliti na SOUP (supa) nego na SOAP (sapun). Isto tako ako vide rijec WASH (prati) prije nego sto pogledaju S_P onda ce pomisliti na SOAP, prije nego na SOUP. Ako pomislis na rijec jesti onda si mentalno i podsvjesno vec pripreman na razne stvari koje asociraju na hranu npr, viljuska, tanjir, gladan, debel itd.
Naucnici su proveli eksperiment gdje su 2 grupe studenata pustili da prave recenice  od raznih dati rijeci. U jednoj grupi su pola rijeci bile asocirane sa starost(rijec  starost  nije bila napisana) , kao npr siv, bore, zaboravlja, Florida. Poslije toga su pustili studente da prosetaju do druge sobe i mjerili su vrijeme koliko im to traje. Studenti koji su radili sa rijecima koje asociraju na starost su bili sporiji nego ostali. Ovaj fenomen da misao utice na radnju se zove idiomotoricni efekat.

 

Ovo je dosta vazno kad se glasa. Koliko mi stvarno sami izabiramo a koliko smo od drugih navedeni kako da glasamo? Npr. pokazali su ako se na izborima glasa u jednoj skoli, tad je veca vjerovatnoca da ljudi glasaju za partije koje su za poviseno financiranje skolovanju..To me podsjeti  na izreku/pitanje  “jesi li siguran da mislis ono sto mislis?” ali se nikako ne mogu sjetiti ko je to napisao :/

Naucnici su dalje pokazali ako smo spinovani na novac postanemo samostalniji, sigurniji u sebe i veci egoisti. Sto dovodi pitanje kakvo cemo postati drustvo kad se sve oko nas radi o parama ?

Ili moje pitanje, kakvo cemo drustvo biti ako smo negativno spinovani za neke religiji. Recimo ako napisem  rijeci religija, zena, zapadnjaci vec citaju kako je zena podtlacena u islamu iako ga niko nije spomenuo.

Znaci u biti je spinovanje jedno perfektno sredstvo za manipulisanje … ako se tacno koristi…